20. susreti likovnih umjetnika Zagrebačke županije u Dugom Selu – 20 umjetničkih djela

Andrea Robić U TRAGU ulje na platnu 60x89 cmNa jubilarnim 20 susretima likovnih umjetnika nastalo je dvadesetak umjetničkih djela.  Dvadesetak djela od 20  umjetnika, jer su neki  autori stvorili više od očekivanog. 

Ukratko, 20 autora,  na dvadesetim susretima 2020. godine. Godina teška ne dozvoljava izložbu i zajedničko jubilarno okupljanje. Do daljnjega  umjetnička ostvarenja vidljiva su ovdje, na virtualnoj postavi: djela i autori, stručni  osvrt  i  doživljaj. Autori su birali teme, tehnike,  materijale, načine izražavanja  po volji i osjećaju…  Likovni kritičar napisao je svoja viđenja i mišljenja… Pučko otvoreno učilište predstavlja  zbirku  dvadesetih, bez granica… Osvrt Vanje Babića, prof. Povijesti umjetnosti

Susreti likovnih umjetnika u Dugom Selu ove godine bilježe svoje jubilarno dvadeseto izdanje, i to u ozračju koje, nažalost, iz svima nam dobro poznata razloga nimalo ne pogoduje održavanju bilo kakvih manifestacija, pa tako i onih umjetničkih. Život - a zajedno s njime i umjetničko stvaralaštvo bez kojega on nije dostojan čovjeka – mora, međutim, teći dalje, a lijepe tradicije valja njegovati i u njima ustrajati. Jer dvadeset godina doista već predstavlja nezanemarivu i respektabilnu tradiciju. A u skladu s isticanjem obljetnice, umjetnicama i umjetnicima nije bila sugerirana nikakva tema, već je brojem sudionica i sudionika – njih točno dvadeset – na simboličan način ukazano na puna dva desetljeća postojanja ove za Dugo Selo značajne kulturno-umjetničke manifestacije.

Umjetnici i umjetnice i ovoga puta iskazali su raznolikost tehnika – radi se o tradicionalnim disciplinama slikarstva, skulpture i grafike – i individualnih poetika, a u tematskom smislu obuhvaćeni su prikazi ljudskih figura, životinja, krajobraza, ali također i apstrakcija.

Mata CROata (Mate Turić) izrađuje elegantne skulpture od kamena koje bismo mogli okarakterizirati kao primjere asocijativno apstraktnog izričaja. Autor, naime, svojim formama sugerira oblike jedara odnosno jedrenjaka, pri čemu kamen kao da gubi svoju tvrdoću i težinu te počinje lepršavo stremiti uvis.

Lidija Lovreković isto tako balansira na rubu apstrakcije, ali svojom vertikalno usmjerenom slikarskom kompozicijom ipak nedvosmisleno sugerira debla stabala što se svojom bjelinom jasno ističu od tamne pozadine. Kao svojevrsni vizualni kontrapunkt vertikalama odnosno bjelini debala, slikarica u tri paralelne horizontalno usmjerene trake izvedene u crvenim, zelenim, žutim i smeđim tonovima sugerira nazočnost krošnji u jesenskom ugođaju.

Dubravka Mijatović također slika šumski ugođaj kojega dočarava mrljasto tretiranim žutim, zelenim i plavim nijansama, uz naznačavanje debala u smeđim tonovima. Gotovo u središte ove dinamične kompozicije autorica smješta prikaz ružičaste ptice, unoseći tako u obilje flore i jasnu  naznaku postojanja faune.

Vesna Majstorović prikaz flore sužava na dva crvena cvijeta. Njihove latice i stapke mrljasto su izvedene s mjestimičnim posezanjima za tehnikom akcijskog slikarstva, koja ovom implicitno statičnom prizoru pridaje nemalu dozu dinamike.

Ivo Ostojić slika prizor na razmeđi vedute i krajobraza, pritom se služeći kolorističkim obiljem koje rezultira prizorom prožetim romantičarskim ugođajem. Niski horizont prekida tek manja uzvisina sa crkvenim tornjem na vrhu, s jasnim naznakama perspektivnog prodora u dubinu slike.

Zlatko Delač u svom prikazu krajobraza veže se uz tradiciju impresionizma. Slika prikazuje polje u središtu kojega se nalazi nekoliko kuća. Kadar što ga slikar odabire odnosno interpretira ukazuje na kultiviranu prirodu s jasnim naznakama čovjekove nazočnosti u njoj. Ova slika kao da neizravno ukazuje na skladan odnos između čovjeka i prirode.

Martina Gracin u svome linorezu donosi prikaz posavske kuće, odnosno dijela njezina pročelja. Karakteristike tehnike linoreza autorica vrlo vješto postavlja u funkciju vjerna dočaravanja drvene površine na pročelju kuće, pri čemu obilje različitih linija unosi neprijepornu dinamiku u cjelokupnu, inače implicitno statičnu, kompoziciju.

Gabrijela Rukelj Kraškovič kreira dinamičnu i heterogenu kompoziciju sačinjenu od obilja na zanimljiv način uzajamno prožetih plošno-mrljastih sekvenci. Autorica na inventivan način uspostavlja relaciju s dječjim crtežima odnosno slikarstvom, na taj način ostvarujući neposrednost i nesputanost cjelokupna ugođaja.

Silvio Balija u svoj koloplet ploha i poteza različita kolorita unosi figurativne akcente u vidu motiva – dvokrilni avion, lik časnika i figura konjanika s protuotrovnom maskom za kisik – tipičnih za ikonografiju Prvog svjetskog rata. Radi se o individualno tretiranoj interpretaciji jedne uvijek zanimljive povijesne teme, pri čemu će kolorističke forme unutar kojih spomenuti figurativni akcenti egzistiraju na jasan način sugerirati ratni kaos.

Denis Kraškovič svoju kompoziciju zasniva na dječjem crtežu, izvodeći obilje različitih stiliziranih motiva odnosno predmeta na neutralnoj pozadini. Umjetnikov rad karakterizira suveren osjećaj za liniju, nesputani stvaralački ludizam te žovijalnost nepretenciozna i neposredno iskazana izričaja.

Irena Škrinjar izradila je skulpturu krajnje zatvorene forme te jednostavna obrisa. Dijalog između prostornih i tvarnih komponenata ovoga rada rezultira krajnje simetričnim obrascem i, uvjetno rečeno, linijskim karakteristikama, što usprkos malim dimenzijama stvara dojam stanovite monumentalnosti.

Šimun Tolić prikazuje krajolik pomalo fantastična ugođaja. Boje su fovističke i variraju od različitih nijansi crvene za prizore tla odnosno planina, pa do ružičastih tonova što prelaze u indigo plavu i na kraju crnu za nebo. U prednjem planu autor prikazuje tamnu šumu, a u žarko žutoj boji s neba pada meteorit, što je vjerojatno inspirirano i ovogodišnjim spektakularnim događajem iznad Zagreba.

Tomislav  Tomić kao motiv uzima  kokoš, posavsku kukmastu kokoš,  koju, prikazanu u profilu, interpretira u varijacijama oker i crvenkastih tonova te titravim odnosno mrljasto-ritmičkim potezima. Pritom je motiv jasno odvojen od nedefinirane plave pozadine, što ga čini dojmljivim u njegovoj neposrednosti i jednostavnosti.

Irena Podvorac  izvodi skulpturu stilizirane odnosno posve depersonalizirane ženske figure u sjedećoj pozi s prekriženim nogama. Lik žene sveden je na osnovne atribute, a prostor tek mjestimično prodire u skulptorsku materiju. Tamna nijansa figure u kontrastu je sa svijetlim kubusom na kojem ona sjedi.

Robert  Samardžić  slika dvojicu dječaka prikazanih plošno i u laganom kontrapostu. Figure su izvedene akromatski, odnosno isključivo u crnim i sivim tonovima, što ih jasno izdvaja od koloristički realizirane pozadine koja se u osnovi sastoji od tri polja: dominantno žutog u gornjoj polovici slike, dok je donja polovica ravnopravno podijeljena na prevladavajuće plavu i sivkastu. Dječaci stoje na nečemu što podsjeća na postament, čime je sugerirana njihova skulpturalnost.

Andrea Robić u svoje dvije slike odlučila se za apstraktni slikarski izričaj jasno naznačenih gesti i dojmljiva kolorita. Boje i geste, zapravo, predstavljaju jedine elemente forme od kojih slikarica gradi svoja nadasve dinamična kompozicijska rješenja.

Helena Ohnjec izradila je skulpturu ženske figure malih dimenzija. Lik žene posve je nag i obojan u boju ljudske kože, a kao jedini kontrast spomenutoj boji javlja se crnilo kose i obrva te tetovaža na potkoljenici desne noge. Figura je prikazana kako opušteno leži na boku, u pozi koja rezultira kompaktnom odnosno zatvorenom, ali ipak prirodnom, formom.

Ivan Čačić izradio je skulpturu koja promatrače poziva na interakciju odnosno intervenciju. Sačinjena je, naime, na način da se posve zatvorena forma kugle, izdizanjem dvaju njezinih elemenata, može transformirati u nadasve simpatičnu i duhovitu interpretaciju praseta. Uz minimalne intervencije moguće je geometrijsku i apstraktnu formu preobraziti u posve konkretan motiv.

Slavimir Slaviček Šumski u svojoj skulpturi od fosilnoga hrasta uspostavlja relaciju s poetikom nadrealizma. Organičke forme tvore zoomorfni motiv što podsjeća na stanovitu kombinaciju ribe i ptice. Autor veliku pozornost pridaje teksturi ostvarenoj dubljenjem materijala, što neprijeporno doprinosi zanimljivosti ovog neobičnog motiva.

Marina Lapadatović izradila je djelo primijenjene umjetnosti, konkretno ljudsku masku. Koloritom dominiraju crveni i žućkasto-zlatni tonovi, a lice maske svoju izražajnost ostvaruje ponajprije zahvaljujući kosim otvorima za oči te punim usnama. Kao i kod svake uspješno izvedene maske, dojam je ambivalentan; identitet se prikriva, ali psihološke poruke istodobno se razotkrivaju i čine transparentnima.

Dvadeset autora izložilo je, dakle, svoje radove za dvadeseto izdanje Susreta likovnih umjetnika te na taj način obilježilo ovaj lijepi jubilej.

                                                                                                                                             Vanja Babić

 

  • Gabrijela_Rukelj_Kraškovič._bez_naziva_kombinirana_tehnika_30x_40_cmGabrijela_Rukelj_Kraškovič._bez_naziva_kombinirana_tehnika_30x_40_cm
  • Andrea_Robić_PUTEVI_UNUTAR_TRAGA_ulje_na_platnu_60_x70_cmAndrea_Robić_PUTEVI_UNUTAR_TRAGA_ulje_na_platnu_60_x70_cm
  • Dubravka_Mijatović_MISTIKA_acryl_-_mix_media__70x50_cmDubravka_Mijatović_MISTIKA_acryl_-_mix_media__70x50_cm
  • _Denis_Kraškovič_SVE_BILO_JE_MUZIKA_crtež_flomaster_na_papiru_29x21_cm_Denis_Kraškovič_SVE_BILO_JE_MUZIKA_crtež_flomaster_na_papiru_29x21_cm
  • Andrea_Robic_U_TRAGU_ulje_na_platnu_60x89_cmAndrea_Robic_U_TRAGU_ulje_na_platnu_60x89_cm
  • Irena Škrinjar, keramika, 40x16x10 cmIrena Škrinjar, keramika, 40x16x10 cm
  • Lidija Lovreković,BREZE DJETINJSTVA,  ulje,  80x28 cm.Lidija Lovreković,BREZE DJETINJSTVA, ulje, 80x28 cm.
  • Ivan  ČaČić RUNČEK BELI ,  keramika, kombiniranoIvan ČaČić RUNČEK BELI , keramika, kombinirano
  • Helena Ohnjec, CURA NA PLAŽI,   keramička skulpura, 30x8x8 cmHelena Ohnjec, CURA NA PLAŽI, keramička skulpura, 30x8x8 cm
  • Mata CROata (Mate Turić) - JEDRO, kamen, 40 cm, 13 kgMata CROata (Mate Turić) - JEDRO, kamen, 40 cm, 13 kg
  • SAMA, keramika, Irena Podvorac, 20x26x50 cmSAMA, keramika, Irena Podvorac, 20x26x50 cm
  • Ivo Ostojić, ,ulje na platnu, 70 x 86 cmIvo Ostojić, ,ulje na platnu, 70 x 86 cm
  • Silvio Balija, kombinirana na platnu, 70x50 cmSilvio Balija, kombinirana na platnu, 70x50 cm
  • Robert Samardžić,  ulje na drvu, 90x65 cmRobert Samardžić, ulje na drvu, 90x65 cm
  • Marina Lapadatović, MASKA,  kaširani papir 37x55x12 cmMarina Lapadatović, MASKA, kaširani papir 37x55x12 cm
  • Martina Gracin, POSAVSKA KUĆA,  linorez, , 40x50 cmMartina Gracin, POSAVSKA KUĆA, linorez, , 40x50 cm
  • Vesna Majstorović, akvarena platnu, 60x40 cmVesna Majstorović, akvarena platnu, 60x40 cm
  • Tomislav Tomić, Kukmasta kokoš, 70x50 cmTomislav Tomić, Kukmasta kokoš, 70x50 cm
  • imun Tolić, ulje na platnu, 70x50 cmimun Tolić, ulje na platnu, 70x50 cm
  • Zlatko Delač, pejsaž, ulje na platnu, , 50x60 cmZlatko Delač, pejsaž, ulje na platnu, , 50x60 cm
  • Slavimir Slaviček Šumski  ČUDNA RIBA, drvo, 40x125x20 cmSlavimir Slaviček Šumski ČUDNA RIBA, drvo, 40x125x20 cm