Trinaesti susreti likovnih umjetnika Zagrebačke županije, održani 2013. godine, okupili su trinaest umjetnika. Iako su umjetnici i tijekom ranijih susreta stvarali u tematskom okviru sveca zaštitnika ovog kraja, ponovo je odabrana ta tema. Te je jeseni u Dugom Selu održan međunarodni skup o putovima nematerijalne baštine i baštine sv. Martina, što je tome bio povod.
Tema je inspirirala kipara Denisa Kraškovića koji je sveca prikazao frontalno u intenzivnom koloritu.
Tomislav Tomić prikazao je lice Martinovo okruženo motivima vinove loze u sivkastoj bjelini i izričaju providnosti.
Kiparica Helena Ohnjec na triptihu je oslikala i (tekstom i bojom) ispisala priču o Martinovom dijeljenju u kolorističkim varijacijama.
Martina Gracin smjestila je podjelu plašta u krajolik s dominantnom Crkvom sv. Martina na Martin bregu.
I Silvio Balija prikazao je Martinovo dobročinstvo dijeljenja u spletu geometrijskih linija i likova te kombinaciji apstrakcije i figurativnosti.
Dugoselski slikar Robert Samardžić suverenim je rukopisom prikazao dva lika, lice prosjaka i sveca u interakciji milosrđa.
Lidija Lovreković prozračno je prikazala Crkvu sv. Martina u okružju s likom sveca u predjelu neba, koji bdije nad zemljom i ljudima.
Mateo Bajić iz Vrbovca fokusirao se na toranj, najočuvaniji dio crkve, polazeći od njegova podnožja u visine. Naglašenom vertikalom, linijama i titravim potezima ostvario je kompozicijsku dinamiku.
Martinska je crkva motiv kojeg je Ivo Ostojić iz Dugog Sela najviše puta oslikao. Nastala je još jedna varijacija na temu, ovog puta u postimpresionističkoj tradiciji.
Gabrijela Rukelj, koja često koketira s dječjim crtežima, oslikala je prizor sveca sa siromahom u intenzivnom, čak neprirodnom koloritu.
Zanimljiv je prikaz krajolika kipara Ivana Čačića u prožimanju svjetla i sjene, s linijama i simbolima. Panorama lišena kolorita iznenađujuće odiše snagom sivila.
Slikarica Andrea Robić u prisnosti s kolorističkom apstrakcijom smiono slika monumentalnost teme.
Najduhoviti rad s ovih susreta su guske kiparice Irene Škrinjar. Ona je jednostavnom kompozicijom guščjih glava na crnoj podlozi ispričala legendu o guski i sv. Martinu.
